Boje... ili kako Vaš mozak registrira određene frekvencijske valove koji udaraju u vaše oči... naš su svijet u Kryolanu. Naši znanstvenici rade s preko 170 čistih pigmenata kako bi Vam napravili svaku nijansu koja bi Vam mogla zatrebati.

Kao znanstvenici i kreativci, fascinirani smo teorijom boja. Podržavamo rad svakog umjetnika za kojeg stvaramo šminku, a Paul Merchant, voditelj make up artista u tvrtki Kryolan UK, kaže: 'Teorija boja neophodna je u šminkanju, svakako je jednako važna kao i tehnika. Bez znanja o tome vizažisti bi lutali '. Znanost o teoriji boja omogućuje umjetnicima ne samo prepoznavanje, usklađivanje i ispravljanje nijansi kože, već i postizanje privlačnog, nezaboravnog i vizualno usklađenog make-upa. Ovdje istražujemo principe teorije boja; kruga s bojama, međusobnog sklada boja, kontekst i psihologiju te otkrivamo boje koje zapravo nisu boje.

Izum kruga s bojama

Krug s bojama, logičan slijed boja u međusobnom odnosu, najbolje ilustrira teoriju boja. Uobičajeni kružni dijagram boja na bazi crvene, žute i plave - ili RYB (red, yellow and blue) - razvio je Sir Isaac Newton 1666. Od tada su znanstvenici i umjetnici smislili mnogo drugih krugova, ali izvorni krug i dalje je najživlji za make up artiste. RYB krug u boji ima ukupno 12 nijansi. Primarne boje; crvena, žuta i plava. Sekundarne boje; zelena, narančasta i ljubičasta - nijanse nastale miješanjem osnovnih boja. I na kraju, tercijarne boje; žuto-narančasta, crveno-narančasta, crveno-ljubičasta, plavo-ljubičasta, plavo-zelena i žuto-zelena - to su boje nastale miješanjem primarne i sekundarne boje. Mnogi krugovi u boji pokazuju svijetle nijanse, a važno je imati na umu da sama teorija boja nije posebno relevantna za intenzitet pigmenta ili živost boje.

Jos Brands, voditelj internacionalnog edukacijskog tima u Kryolanu kaže ‘Bez obzira kakav make up izgled stvaram, uvijek reguliram ton kože imajući na umu RYB teoriju boja. Kao MUA morate kontrolirati boje na licu. Boje koje se razlikuju od prirodne boje kože doživljavaju se kao ‘nezdrave’ pa ih moramo uravnotežiti komplementarnim bojama. Na primjer, crvena boja na licu može se neutralizirati zelenim podtonom.’

Paul Merchant dodaje: ‘Na gotovo svakom seminaru i treningu koji održim, netko će me pitati kako prekriti tamne podočnjake. Kažem im da to jednostavno nije moguće bez korekcije boja i čim to pokažete ljudima oni su zadivljeni, ali to je samo osnovna teorija boja.'

Mir i harmonija boja

Harmonija se može definirati kao oku ugodna ravnoteža, balans u vizualnom iskustvu. Harmonija donosi vizualnu ugodu i osjećaj reda koji je presudan za svaki uspješan make up izgled. Postoje mnoge teorije za harmoniju boja - raščlanili smo neke od ovih formula i uključili smo ih kasnije u temu - ali najčešće korištene metode su analogne, komplementarne i temeljene na prirodi. Analogne boje su bilo koje tri boje koje su jedna uz drugu na 12-dijelnom krugu s bojama, poput žuto-zelene, žute i žuto-narančaste. Komplementarne boje su bilo koje dvije boje koje su na kotaču boja jedna nasuprot druge - poput crvene i zelene ili crvenoljubičaste i žutozelene. Ove suprotstavljene boje stvaraju savršen kontrast i maksimalnu stabilnost. Na temelju onoga što vidimo u prirodi, dobijemo savršen sklad boja. Crvena, žuta i zelena stvaraju skladan dizajn, bez obzira na to uklapa li se ova kombinacija u tehničku formulu za harmoniju boja. U principu, sve osnovne harmonije mogu doći u obzir kada nastojimo da uravnotežimo make up izgled. Jos Brands objašnjava: "Kada educiram vizažiste, jedna od prvih stvari koje podučavam je da možete biti kreativni koliko god želite dok koristite boje, sve dok tehnički djeluju usklađeno s ostalim nijansama koje odaberete".

Stavljanje boje u kontekst

Crvena boja izgleda življe na crnoj pozadini, ali smirenije na bijeloj. Ako je stavimo kraj narančaste, crvena izgleda beživotno, ali pored plavozelene, vibrantna je. Boje se mogu percipirati kao potpuno različite na temelju toga uz koje su boje prikazane. Razumijevanje učinaka boja jedne na druge presudno je za vizažista. Toplina ili hladnoća odgovarajućih nijansi također mogu uzrokovati primjetne razlike u našoj percepciji boje.

Kad boja nije boja

U znanosti, crna i bijela se ne svrstavaju u boje jer nemaju određene valne duljine. Umjesto toga, bijela svjetlost sadrži sve valne duljine vidljive svjetlosti. S druge strane, crna je odsutnost vidljive svjetlosti. Crna i bijela su, međutim, dvije najvažnije sjene na paleti vizažista- bile boje ili ne.

Snažni efekti

Efekat koji boja može imati, pored estetike, je područje kojim make up artisti moraju posebno vladati. Treba mu pristupiti pažljivo i u skladu s načelima harmonije boja kako bi se postigao željeni pozitivni učinak. Postoje četiri ključne psihološke nijanse - crvena, plava, žuta i zelena, ali sve se boje odnose na tijelo, um i osjećaje.

Crvena ima najdužu valnu duljinu i poznata je po svojim fizičkim učincima. Moćna je, poticajna boja jer se čini da je bliža i zato privlači pažnju. Razmislite o snazi crvenih usana. Čista crvena je živahna i prijateljska, ali može se shvatiti i kao zahtjevna i agresivna.

Plava je intelektualna boja. Njen učinak je mentalni, a ne fizički i može potaknuti bistre misli, spokoj i koncentraciju. Kao i u svim bojama, postoji i druga strana plave boje, a ona se također može shvatiti kao hladna i neprijateljska.

Žuta je emocionalna. Njena je valna duljina duga i stimulirajuća i to je najjača psihološka boja. Ovisno o nijansi, može podići samopouzdanje i samopoštovanje, ali također može izazvati strah i tjeskobu.

Zelena je ravnoteža kakva se pojavljuje u središtu spektra boja. Može imati smirujući učinak, a ljude na podsvjesnoj razini umiruje zelena boja koja ukazuje na zdravlje i prosperitet. Međutim, u određenim nijansama može se shvatiti i kao 'stagnirajuća' i nepristojna.

Uvijek učimo

"Čak i nakon 15 godina u industriji šminkanja, još uvijek učim o bojama, to je fascinantno" kaže Emilie Guillermin, Kryolanov internacionalni trener za šminkanje.